Kako Uspeti na Prijemnom za Psihologiju i Planirati Karijeru

Višnja Radibratović 2026-02-22

Sveobuhvatan vodič za pripremu prijemnog ispita iz psihologije. Saveti za učenje, upravljanje stresom, izbor smera i realne perspektive za zapošljavanje psihologa u Srbiji.

Kako Uspeti na Prijemnom za Psihologiju i Planirati Karijeru: Sve Što Treba Da Znaš

Upis psihologije na državnim fakultetima u Beogradu, Novom Sadu ili Nišu predstavlja izazovan i visoko konkurentan poduhvat. Godinama unazad, broj prijavljenih kandidata znatno premašuje broj dostupnih mesta, što stvara pritisak i nesigurnost kod mnogih srednjoškolaca. Međutim, uspeh na prijemnom ne zavisi isključivo od znanja. Kao što ističu mnogi koji su već prošli ovaj put, ključni su opuštenost, dobra priprema i strateški pristup. Ovaj članak će vas provesti kroz sve faze: od efikasne pripreme za ispit, preko savladavanja treme, do donošenja odluka o studijama i razumevanja realnih šansi za zapošljavanje nakon diplome.

Priprema za Prijemni Ispit: Više od Pukog Učenja Napamet

Prijemni ispit se obično sastoji iz dva dela: testa znanja iz psihologije i testa opšte informisanosti. Za mnoge kandidate, upravo ovaj drugi deo predstavlja najveću prepreku, jer se čini nepredvidivim.

Test Znanja iz Psihologije: Detalji su Kĺjučni

Za ovaj deo postoji jasno određena literatura (npr. "Uvod u psihologiju" Žiropađe za Beograd). Suština uspeha leži u temeljnom i detaljnom učenju. Ne smeju se zanemariti fusnote, grafikoni, eksperimenti ili definicije napisane sitnim slovima. Pitanja su često koncipirana tako da provere baš takva, na prvi pogled sporedna znanja. Preporučuje se da se pronađu testovi iz prethodnih godina, kako biste se upoznali sa tipovima pitanja i formom. Mnogi kandidati greše što uče samo "u velikim crtama", a na ispitu padaju na pitanjima koja zahtevaju preciznost.

Test Opšte Informisanosti: Kako da se Pripremite za "Nepripremljeno"?

Ovaj test je prava lutrija i meri opštu kulturu stečenu tokom celog života. Pitanja mogu da se tiču aktuelnih političkih dešavanja, istorije umetnosti, sportskih dostignuća, književnosti, filma, pa čak i popularnih serija ili muzike. Nemoguće je sve to "naučiti" u kratkom roku. Međutim, možete sistematski da proširujete svoje znanje:

  • Pratite aktuelne događaje: Čitajte dnevne novine, pratile vesti. Ponekad se pojavi pitanje vezano za tek održane izbore ili značajnu kulturnu manifestaciju.
  • Prođite kroz stare testove: Fakulteti često ponavljaju ili rotiraju slična pitanja. Upoznavanje sa starim testovima daje vam osećaj šta se očekuje.
  • Budite "u toku": Poznavanje nekih od popularnih kulturnih fenomena (dobitnici Oscara, najgledanije serije) može da vam donese dragoceni poen.
Za ovaj deo ispita nema velike presije da sve znaš. Prihvatite da nećete znati odgovor na sva pitanja i fokusirajte se na one gde možete da primenite eliminaciju neispravnih odgovora i čistu logiku.

Upravljanje Stresom i Tremom: "Nek mi je bog u pomoći, jer sam veliki tremaroš"

Ovo je možda najiskreniji osećaj većine kandidata u dan prijemnog. Stres i trema su normalni, ali mogu da vam osujete trud ako im dozvolite. Kako da budete što opušteniji?

  • Budite odmorni: Ne učite celu noć pre ispita. Umoran mozak ne funkcioniše optimalno. Pokušajte da se naspavate.
  • Stignite na vreme: Dodatni stres zbog kasnjenja je potpuno nepotreban.
  • Ponesite vodu i nešto slatko: Hidracija i brza energija mogu da pomognu u trenucima napetosti.
  • Prihvatite nervozu: Setite se da su svi oko vas u sličnoj situaciji. Nije sramota biti nervozan.
  • Ne zadržavajte se: Ako zapneš na teškom pitanju, preskoči ga i vrati mu se kasnije. Gubljenje vremena na jednom pitanju može da koči rešavanje celog testa.
Na samom ispitu, važnije je da ste opušteni i odmorni, pored znanja. Sistem eliminacije i čista logika često mogu da budu spas i pored delimičnog znanja, uz malo sreće.

Da li Upisati Osnovne Studije Ili ići na Master? Dilema Onih Sa Već Završenim Fakultetom

Česta je situacija da osobe koje su već završile jedne osnovne studije (npr. pedagogiju, ekonomiju) žele da se preorijentišu i upišu psihologiju. Ovde se postavlja ključno pitanje: da li krenuti ispočetka sa osnovnim studijama ili ići direktno na master?

Argument za master studije: Ako imate mogućnost da upišete master iz psihologije (najčešće uz polaganje diferencijalnog ispita), to je dugoročno gledano mnogo isplativije. Upisivanje novih osnovnih studija znači četiri dodatne godine provedene kao student, bez redovnih prihoda. Sa već stečenim visokim obrazovanjem, možete paralelno da krenete na neku od psihoterapijskih edukacija koje su neophodne za klinički rad. Studiranje od nule podrazumeva učenje gomile opštih predmeta koji vam možda neće biti neophodni, a trošićete dragoceno vreme.

Argument za osnovne studije: Neki smatraju da je bolje krenuti ispočetka ako vam fakultet prizna neke predmete (jezike, statistiku). Takođe, postoje slučajevi gde su profesori na master studijama skeptični prema kandidatima sa nesrodnih fakulteta (npr. prema pedagozima). Međutim, važno je napomenuti da skeptičnost profesora vas ništa ne košta - možete je prevazići dobrim znanjem i posvećenošću.

Finansijski, često se čini da je jeftinije biti samofinansirajući student na osnovnim studijama nego plaćati skup master. Ali, kada se uračuna gubitak četiri godine potencijalnog radnog staža i prihoda, računica se drastično menja u korist master studija.

Izbor Smera i Stvarna Perspektiva za Zapošljavanje

Jedna od najvećih zabrinutosti budućih studenata je: "Da li ću moći da se zaposlim posle ovog fakulteta?" Odgovor nije jedinstven i u velikoj meri zavisi od oblasti kojom se budete bavili.

Državni sektor: Izazovi i Realnost

Rad u državnim institucijama (škole, domovi zdravlja, bolnice) često se doživljava kao katastrofa u smislu zapošljavanja. Mesta su retka, konkursi su brojni, a angažovanje često zavisi od ličnih veza. Kao što neki ispovedaju, moguće je da se "prođu najbolje godine u četiri zida", volontira, dobijaju pohvale, a da se posao bez preporuke i dalje ne može naći. Ovo je posebno izraženo u manjim gradovima.

Privatni sektor: Šira Paleta Mogućnosti

Ovdje je perspektiva znatno bolja. Najveći broj psihologa danas nalazi posao u sektoru ljudskih resursa (HR) u privatnim kompanijama. Poslovi poput regrutera, specijaliste za razvoj zaposlenih ili za obuku su česti. Psiholozi su u ovom polju visoko cenjeni zbog znanja iz selekcije, motivacije i grupne dinamike. Velike, posebno internacionalne kompanije, zapošljavaju preko konkursa i znanje je primarni kriterijum. Kao što jedna iskusna koleginica kaže: "Svi u mom okruženju su našli poslove bez ikakve veze i isključivo preko oglasa."

Istraživačka i Klinička Psihologija

Istraživačka psihologija pruža odličnu osnovu, posebno u Beogradu, gde se dosta radi na metodologiji. Sa tim znanjem možete raditi u istraživačkim agencijama, marketingu, a čak i freelance preko platformi poput Upwork, analizirajući podatke u programima kao što je SPSS. Klinička psihologija je atraktivna, ali za samostalan terapijski rad mora da se prođe kroz dugotrajnu i skupu dodatnu edukaciju za psihoterapeuta. Sam fakultet vas ne osposobljava za terapijski rad.

Studiranje Psihologije: Šta Očekivati?

Ako očekujete da ćete se od prve godine baviti analizom snova ili radom sa klijentima, možda ćete biti razočarani. Studije su prvenstveno teorijske i naučno zasnovane. Uči se mnoštvo različitih pravaca, statistika, metodologija istraživanja, fiziologija. Podela na smerove (klinički, radni, istraživački) obično se vrši tek na četvrtoj godini. Pišu se brojni seminarski radovi, obavezne su vežbe, a predavanja pokrivaju širok spektar - od socijalne i razvojne do kognitivne psihologije. To je neophodna osnova za bilo koju dalju specijalizaciju.

Zaključna Razmatranja i Saveti

Upisati psihologiju je ozbiljna odluka koja zahteva strpljenje, upornost i realan pogled na budućnost. Evo neklih konačnih saveta:

  • Ne odustajte zbog prijemnog: Ako ne upadnete iz prve, iskoristite godinu da usavršite engleski, proširite opštu kulturu i ponovo pokušate. Mnogi uspevaju tek iz drugog pokušaja.
  • Istražite sve opcije: Razmislite o masteru ako već imate fakultet. Razmislite o privatnim fakultetima ako vam je bitnija fleksibilnost (iako su skuplji).
  • Gledajte šire od državnog sektora: Karijera u ljudskim resursima, istraživanju ili psihoterapiji (uz edukaciju) može biti veoma ispunjavajuća i finansijski stabilna.
  • Budite spremni na kontinuirano učenje: Diploma je samo početak. Da biste ostali kompetentni i konkurentni, moraćete da se usavršavate tokom cele karijere.

Kao što se može videti iz iskustava generacija studenata, put do diplome psihologa nije lak, ali je izvodljiv uz dobru pripremu i upornost. A put nakon diplome, iako izazovan, nudi raznovrsne mogućnosti onima koji su spremni da traže svoju priliku i ne ograniče se na samo jedan, često preplavljen, tržišni segment. Želim vam puno sreće i uspeha na prijemnom i u donošenju ove važne životne odluke.

Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.